Parodontna medicina je izraz koji ima različita značenja u različitim dijelovima svijeta. U Sjedinjenim Američkim Državama pod ovim se pojmom najčešće misli na dinamičku povezanost parodontnih bolesti i sistemskih oboljenja, kao što su: kardiovaskularne i cerebrovaskularne bolesti, prerani porod novorođenčadi manje porođajne težine, šećerna bolest, osteoporoza, bolesti dišnog sustava, itd. Istraživači ovog područja bave se utjecajem upalnih bolesti potpornih struktura zuba na sistemsko zdravlje, ali i utjecajem sistemskih bolesti na razvoj parodontitisa.
S druge strane, u europskim se zemljama izraz „parodontna medicina“ koristi isključivo u opisivanju manifestacija brojnih medicinskih stanja na potporne strukture zuba.
Postoji nekoliko teorija koje objašnjavaju povezanost parodontnih i srčanih oboljenja. Bakterije iz usne šupljine mogu ući u krvotok, naseliti naslage na koronarnim žilama i tako doprinijeti stvaranju ugruška. Koronarna arterijska bolest predstavlja zadebljanje stijenki koronarnih krvnih žila pri čemu se ometa normalan protok krvi i ograničava dostupnost kisika i hranjivih tvari potrebnih srcu.
Pušenje, šećerna bolest i visoke razine LDL („lošeg“) kolesterola dugo su vremena povezivani s kardiovaskularnim bolestima.
Međutim, u proteklih nekoliko godina ovome je pridodana i upala uslijed koje se, primjerice, rizik za infarkt srca povećava do 5 puta.
Slično tome, kod ljudi s akutnim moždanim udarom utvrđena je veća pojavnost parodontne bolesti. Pacijenti sa šećernom bolesti imaju veći rizik za razvoj parodontne bolesti te se u novije vrijeme parodontitis smatra šestom komplikacijom šećerne bolesti.
Ova povezanost je obostrana – osobe s neliječenim parodontitisom mnogo teže reguliraju razinu šećera u krvi i imaju znatno veći rizik za razvoj ostalih sistemskih komplikacija.
Usna šupljina može imati važnu ulogu u respiratornim oboljenjima, kao što su bakterijska upala pluća i kronična opstruktivna bolest pluća. Parodontopatogene bakterije mogu biti udahnute u pluća gdje mijenjaju površinu sluznice i tako omogućavaju lakše naseljavanje respiratornih patogena. Infekcije donjih dišnih puteva nalaze se na trećem mjestu uobičajenih uzroka smrti diljem svijeta.
Trudnice koje imaju parodontitis imaju do sedam puta veći rizik da prijevremeno rode dijete manje porođajne težine.
Žene kod kojih je tijekom trudnoće došlo do pogoršanja parodontne bolesti imaju još izraženiju mogućnost prijevremenog poroda.
Osim toga, parodontna bolest povećava rizik za neonatalnu smrt, preeklampsiju i hipertenziju uzrokovanu trudnoćom.
Ne smije se zanemariti opasnost koje infekcije predstavljaju za sam fetus. Stomatolozi su dugi niz godina prepoznavali brojna sistemska stanja koja mogu utjecati na promjene u usnoj šupljini.
Međutim, tek se u posljednjih dvadeset godina intenzivno počeo istraživati utjecaj parodontnih bolesti na opće zdravstveno stanje organizma.
Možemo zaključiti da današnja parodontna medicina predstavlja pravi holistički pristup u dijagnostici i terapiji različitih oboljenja parodonta.
